|
Pravilnikom se propisuju uvjeti, način i postupak polaganja mature u gimnazijama.
PRAVILNIK O POLAGANJU MATURE (izvadci)
( Hrvatsko srednje školstvo, str. 115.-127.)
Pravilnikom se propisuju uvjeti, način i postupak polaganja mature u gimnazijama.
-> Na maturi se provjeravaju i ocjenjuju znanja i sposobnosti učenika koja je stekao u gimnaziji.
-> Maturi mogu pristupiti učenici koji su s uspjehom završili završni razred gimnazije. Redovni učenik koji drugi put nije položio maturu snosi troškove trećega, odnosno svakoga sljedećega polaganja mature.
-> Matura se polaže u tri ispitna roka:
a) u ljetnom roku, nakon završetka nastave;
b) u jesenskom roku, u drugoj polovini kolovoza;
c) u zimskom roku, u prvoj polovini siječnja.
Nastavničko vijeće može odrediti poseban izvanredni rok za maturu kad za to postoje opravdani razlozi.
-> Kalendar ispitnih rokova donosi ravnatelj škole nakon pribavljenog mišljenja nastavničkog vijeća do 30. rujna tekuće školske godine. Škola je dužna izvijestiti učenike o kalendaru ispitnih rokova najkasnije 30 dana prije održavanja mature.
-> Matura se prijavljuje na prijavnici i to do roka propisanog kalendarom kojoj se prilaže svjedodžba o završnom razredu.
ORGANIZACIJA I PROVEDBA MATURE
-> Maturu provodi ispitni odbor i ispitne komisije (povjerenstva). Predsjednik IO je ravnatelj škole. Ravnatelj imenuje članove ispitnih komisija. Članovi IO su ravnatelj i članovi svih komisija.
Sjednice IO saziva ravnatelj. Nazočni su samo članovi IO. Odluka se donosi većinom glasova.
Od članova IO treba izabrati zapisničara.
-> ISPITNI ODBOR – poslovi i obveze
- popis tema za maturalni rad
- teme zadaća za pismeni ispit i pitanja za usmeni
- popis učenika za maturu
- raspored dijelova ispita
- utvrđuje opću ocjenu učenika na maturi
Zapisničar IO – poslovi i obveze
- vodi zapisnik sa svake sjednice IO
- prikuplja materijale sa svih sjednica ispitnih komisija i zapisnika s dijelova mature
-> ISPITNA KOMISIJA
- predsjednik i dva do četiri člana, jedan je nastavnik ispitnoga predmeta
- odluke u punom sastavu
- ocjena se donosi na prijedlog ispitivača većinom glasova, ako je to nemoguće – konačnu ocjenu donosi IO
- jedan član piše zapisnik na maturi
Sastavni dijelovi mature
Matura se u klasičnoj gimnaziji sastoji od tri dijela:
- pisanje i obrana maturalnoga rada (usmena obrana)
- pismeni i usmeni ispit iz obaveznih predmeta
- usmeni ispit iz izbornoga predmeta
Obrana maturalnoga rada organizira se najkasnije dva dana prije pismenog ispita.
PREDMETI NA MATURI
-> Na maturi u klasičnoj gimnaziji polažu se tri predmeta: dva obavezna i jedan izborni.
-> Obvezni predmeti u klasičnim gimnazijama su:
- hrvatski jezik
- latinski ili grčki jezik.
Obvezni predmeti polažu se pismeno i usmeno.
-> Izborni predmet polaže se samo usmeno.
Izborni predmet na maturi može biti predmet iz nastavnoga plana, a može biti i onaj iz kojega učenik piše maturalni rad.
Dijelovi mature
MATURALNI RAD
-> Svrha je maturalnoga rada da učenik pokaže kako je savladao gradivo vezano uz odabranu temu.
-> Teme maturalnoga rada pripremaju predmetni nastavnici. Učenik izabire temu maturalnoga rada iz jednog nastavnoga predmeta (ili više). Tema se izabire najkasnije do roka predviđenoga kalendarom.
-> Maturalni rad mora biti izrađen najkasnije 30 dana prije početka mature. Uz maturalni rad učenik je dužan predati i zapisnik o konzultacijama (najmanje tri).
PISMENI ISPIT na maturi
-> Pismeni ispit provodi se iz: hrvatskog te latinskog ili grčkog jezika.
-> Pismeni ispit na maturi traje najviše 4 sata. Vremenski razmak između pismenog i usmenog ispita mora biti najmanje dva dana.
-> Tijekom izrade pismenog rada vodi se zapisnik u koji se upisuje:
- popis kandidata
- događaji za vrijeme izrade (neprimjereno ponašanje i sl.)
- opomene ili eventualna udaljenja
- vrijeme izlaska i povratka (dopušten je jedan izlazak na 5 minuta)
- vrijeme predaje rada
- broj predanih stranica koncepta i čistopisa
- potpis dežurnog nastavnika.
-> Teme pismenih ispita priopćuju se kandidatima neposredno prije početka pismenoga ispita. Ako kandidat pismeni rad ne piše samostalno (prepisuje), dežurni će ga nastavnik opomenuti, a u ponovljenom slučaju bit će udaljen čime gubi pravo polaganja toga dijela ispita.
PISMENA ZADAĆA IZ HRVATSKOGA JEZIKA
Na ispitu se predlažu tri teme od kojih učenik odabire jednu.
Radnja se piše u stupcima na trgovačkom papiru.
Učenik mora napisati najmanje četiri stupca.
Učenik prilaže i koncept rada, a dopuštena je uporaba Hrvatskog pravopisa (Babić, Finka, Moguš).
ISPIT IZ LATINSKOGA ILI GRČKOGA JEZIKA
Učenik dobiva nepoznati tekst na latinskom ili grčkom jeziku koji u roku od četiri sata treba prevesti na hrvatski jezik. Na kraju rada učenik, uz prijevod, prilaže i koncept rada. Dopuštena je uporaba rječnika.
USMENI ISPIT na maturi
USMENI ISPIT IZ HRVATSKOG JEZIKA
Usmeni ispit iz hrvatskoga jezika počinje izvlačenjem listića s tri pitanja. Jedno je pitanje iz hrvatske književnosti (pisac i priloženi tekst); drugo iz poznavanja epohe, razdoblja, smjera; a treće pitanje mora biti iz hrvatskog jezika (gramatika i leksikologija).
Ispitna pitanja ispisuju se na listiće kojih mora biti 10% više od broja učenika u razredu, odnosno broja učenika koji taj dan odgovaraju. Iskorištena se pitanja mogu iskoristiti sljedeći dan za drugu skupinu.
Kandidat ima pravo na jednu zamjenu listića s pitanjima, s tim da mu se ocjena umanjuje za »jedan«.
USMENI ISPIT IZ GRČKOGA ILI LATINSKOGA JEZIKA
Učenik izvlači jedan listić na kojemu su tri pitanja. Prvi je njemu poznati tekst na kojemu se ocjenjuje čitanje teksta, prijevod i gramatička analiza. Drugo pitanje odnosi se na gramatiku. Treće pitanje vezano je uz područje književnosti ili civilizacije.
Ispitna pitanja ispisuju se na listiće kojih mora biti 10% više od broja učenika u razredu, odnosno broja učenika koji taj dan odgovaraju. Iskorištena se pitanja mogu iskoristiti sljedeći dan za drugu skupinu.
Kandidat ima pravo na jednu zamjenu listića s pitanjima, s tim da mu se ocjena umanjuje za »jedan«.
USMENI ISPIT IZ IZBORNOGA PREDMETA
Učenik izvlači jedan listić na kojemu su tri pitanja.
Ispitna pitanja ispisuju se na listiće kojih mora biti 10% više od broja učenika u razredu, odnosno broja učenika koji taj dan odgovaraju. Iskorištena se pitanja mogu iskoristiti sljedeći dan za drugu skupinu.
Kandidat ima pravo na jednu zamjenu listića s pitanjima, s tim da mu se ocjena umanjuje za »jedan«.
OCJENJIVANJE NA MATURI
OSLOBOĐENJE OD MATURE
Polaganja mature oslobođeni su učenici klasične gimnazije koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom. Učenici koji su oslobođeni polaganja mature oslobođeni su i usmene obrane maturalnog rada, ako je taj rad ocijenjen ocjenom odličan.
U svjedodžbu se upisuje potrebna fraza iz Zakona o srednjemu školstvu.
-> Učenik koji dobije negativnu ocjenu iz jednoga ili više predmeta, ima pravo polagati popravni ispit u sljedećem ispitnom roku. Ako učenik nije pristupio popravnom ispitu iz dijela mature u određenom roku ili prekine polaganje, ne može pristupiti ponovnom polaganju ispita u tome roku.
Ocjena maturalnoga rada
-> Ocjenu maturalnog rada utvrđuje komisija na usmenoj obrani rada, a na prijedlog predmetnoga nastavnika. Ocjena se izvodi iz ocjene pismenoga dijela i usmene obrane. Konačna se ocjena ne izvodi aritmetički.
Učenik čiji maturalni rad nije izrađen u roku ili čiji je rad na usmenoj obrani negativno ocijenjen, ne može pristupiti ostalim dijelovima mature, pa se upućuje na maturu u cjelini u sljedećem roku.
-> Uz ocjenu pismene zadaće iz hrvatskoga jezika nastavnik daje kratko obrazloženje o obrađenoj temi, originalnosti pristupa i tijeku misli te stupnju pismenosti. Suglasnost na ocjenu potpisuje još jedan profesor hrvatskoga jezika.
-> U pismenoj zadaći iz klasičnih jezika ocjenjuje se prijevod na hrvatski jezik, i to gramatička točnost, leksička točnost, smisao prijevoda te količina prevedenoga teksta. Suglasnost na ocjenu potpisuje još jedan profesor klasičnih jezika.
-> Na usmenome ispitu iz hrvatskoga jezika ocjenjuje se svaki od tri odgovora. Ocjenjivači zapisuju ocjenu za svaki odgovor u zapisnik u zagradi.
-> Konačna ocjena iz hrvatskoga jezika spaja ocjenu iz pismenoga i usmenoga dijela i ne mora biti izvedena aritmetički.
-> Na usmenome ispitu iz latinskoga jezika ocjenjuje se svaki od tri odgovora. Ocjenjivači zapisuju ocjenu za svaki odgovor u zapisnik u zagradi.
ðKonačna ocjena iz latinskoga ili grčkoga jezika spaja ocjenu iz pismenoga i usmenoga dijela i ne mora biti izvedena aritmetički.
Konačnu ocjenu na maturi donosi ispitni odbor nakon što maturu završe svi učenici.
Upute za ponašanje na maturi
- svaki dio mature započinje molitvom svih maturanata koji taj dan odgovaraju dotični predmet
- treba doći pristojno odjeven i na vrijeme
- na pismenoj zadaći maturant može imati samo bočicu vode ili soka
UPUTE ZA PRISTUPANJE USMENOM DIJELU MATURE
- za vrijeme trajanja ispita na hodniku ispred učionica mora biti tišina
- učenici ulaze prema predočenom redoslijedu i uljudno pozdravljaju članove ispitne komisije
- učenik koji kasni ili je nedolično odjeven (nakon presvlačenja) pristupa ispitu kao posljednji
- u učionicu se ne smije ništa unositi - potrebni papiri i olovke za bilješke nalaze se na pripremnim stolovima
- učenik odmah po ulasku u učionicu izvlači ispitna pitanja između ponuđenih i izjašnjava se o tome prihvaća li ih
- ukoliko učenik odluči vratiti pitanja, izvlači nova, no nakon odgovora dobiva ocjenu niže
- nakon izbora pitanja, učenik odlazi na pripremno mjesto, prepisuje zadana pitanja i započinje bilježiti koncept
- svakome učeniku pristupit će ispitivač i obavit će kratke konzultacije
- učenici se moraju služiti hrvatskim književnim jezikom, izbjegavajući dijalektizme i kolokvijalni govor
- učenik odgovara na pitanja samostalno i precizno, a profesor će odrediti trajanje odgovora na pojedina pitanja te postaviti potpitanja vezana uz zadano gradivo
- nakon što profesor zaključi odgovaranje, učenik izlazi uz uljudni pozdrav
- posljednjih troje učenika prije pauze i na kraju ispitnoga dana ostaju solidarno u učionici dok i posljednji među njima ne završi odgovaranje
|
