Baner

Gimnazija

Gimnazija

Knjižnica NKG-a

Dan hrvatskoga jezika

Aktivnosti - Aktualnosti
Utorak, 08 Svibanj 2007 14:05

Ovih dana obilježavamo Dane hrvatskoga jezika.

 Dragi učenici, dragi profesori

ovih dana obilježavamo Dane hrvatskoga jezika. Zašto? Ne baš tako davne 1967. godine, 17. ožujka, objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Deklaraciju je potpisalo i 18 kulturnih i znanstvenih ustanova. TA je deklaracija označila i početak hrvatskoga proljeća.

Nadavno su hrvatski akademici potpisali izjavu o hrvatskome jeziku. Ima li slučajnosti u datumima?
Šaljem vam sjajnu priču o hrvatskome jeziku. Možda je i u njoj odgovor na to pitanje.
Srdačan pozdrav
Marina Čubrić, prof.

Zagreb News, March 15, 2481. - U hrvatskome selu Saint Rock umro je u 84. godini života Mile Doshen, koji je svoje prezime uporno pisao po starome hrvatskome slovopisu kao Došen. Nađen je mrtav uz plot koji dijeli njegovo dvorište od raskošno rascvjetaloga voćnjaka, kakvi već znaju biti u blage i sunčane proljetne dane u Hrvatskoj. Njegova smrt ne bi bila zanimljiva za naše novine da on nije posljednji čovjek koji je govorio hrvatski. Istina, ima još ljudi koji govore hrvatski, ali to su samo neki kroatolozi koji svoje znanje hrvatskoga jezika nisu naučili iz majčinih usta jer takvih majka više nema, pa to nije njihov materinski jezik, nego su ga naučili za vrijeme svojega studija kroatologije i povijesti. U Zagreb City naime postoji Institute of Croatian Studies, a u njegovu okviru Center for Croatian, jer je hrvatski jezik sačuvan u bogatoj hrvatskoj književnosti u najširem značenju te riječi, a govoreni je oblik sačuvan u brojnim ! filmovima, kasetama televizijskih i radijskih emisija. Vrjedniji filmovi sačuvani su sinkronizirirani na engleski, a samo su neki titlovani za one koji žele čuti taj lijepi zvučni jezik kako je nekad zvučao jer ima suglasnika gotovo kao talijanski, 47,73 %, a hrvatski blizu tomu sa 46,47 %, prema engleskome koji ima samo 37,90 %. Šteta je samo što u tom centru ima malo suradnika, oko 45, pa ne dospiju sve prevesti što je vrijedno, ali šteta nije velika, važno je da je sačuvano, a može se prevesti kad se stigne ili kad što zatreba. Mile Doshen osnovnu je školu završio u svome rodnome selu, zajedno s još pet dječaka i dvije djevojčice, a gimnaziju u Gospichu. Gospichka je gimnazija za njih sedmero imala poseban razred s nastavom na hrvatskome jeziku jer su po demokratskim pravilima EU imali pravo na školovanje na materinskome jeziku. Naime Europska je unija odavno uvela pravilo da svaki pripadnik pojedinih naroda ima pravo na školovanje na materinskome jeziku dokle god ! ima i jedan učenik koji želi takvo školovanje. Sa završetkom njihova školovanja prestala je i raditi hrvatska škola u Saint Rock i poseban razred gimnazije u Gospich, a to su bile posljednje škole na hrvatskome jeziku u Croatia Country. Svi koji su s njime išli u školu, već su umrli, a on je dvadeset godina nadživio i dvadeset je godina bio jedini čovjek koji je aktivno znao hrvatski od rođenja. Djeca, koliko su ih imali, napustili su Saint Rock još u svojoj mladosti jer u njemu nisu mogli naći posla, a s napuštanjem rodnoga kraja napustili su i hrvatski jezik jer više nije bilo sugovornika s kojima su se mogli na njemu sporazumijevati. Nisu više učili hrvatski jer njime nisu mogli ništa postići, nisu s njime nigdje mogli naći zaposlenja osim u Institute of Croatian Studies, ali on je godišnje mogao zaposliti najviše njih nekoliko. T - Mobile iako je u njemačkim rukama, nije uveo u svoje poslovanje njemački kao službeni jezik nego američki. Zanimljivo ! je da je propast hrvatskoga jezik a navijestio prije pet stoljeća, točno u rujnu 1981. u časopisu Language (Jezik), Stephen Babich, jedan od posljednjih boraca za hrvatski jezik. Uz njega se borio još njegov imenjak Tezhak, a od mlađih Alemko Gloohak, Militza Mihaljevich i još koji pojedinac, ali to je bilo premalo za spas hrvatskoga. To što je Stephen Babich pogodio točno godinu kad će nestati hrvatski jezik, to nije njegova posebna vidovitost, to se lako moglo izračunati iz prodora anglizama u hrvatski jezik i potiskivanja hrvatskih riječi, a samo je puka slučajnost da je Mile Doshen umro baš te godine koju je on izračunao. Zanimljiva je pojava da se hrvatski jezik othrvao latinskome jeziku, Hrvati su bili posljednji narod na svijetu koji su u parlamentu upotrebljavali latinski jezik, u Dalmaciji su se othrvali talijanskomu, u sjevernoj Hrvatskoj njemačkomu, madžarskomu i turskomu, othrvali su se i srpskomu jeziku od kojega je zbog bliske srodnosti i srpske političke prevl! asti bio ozbiljno ugrožen, svi su ti jezici u hrvatskome književnome jeziku ostavili samo manje ožiljke, ali eto podlegao je engleskomu, zapravo američkomu...

------------------------------------------------------------
 akademik Stjepan Babić

 
 
Joomla 1.5 Templates by Joomlashack