Baner

Gimnazija

Gimnazija

Knjižnica NKG-a

Klasično obrazovanje u Hrvatskoj

Aktivnosti - Kultura
Ponedjeljak, 28 Travanj 2014 00:00

Image

Klasično obrazovanje u Hrvatskoj postoji od kada postoji i organizirano školstvo na našim prostorima.

Uostalom, najstarija škola na prostoru Balkana je zagrebačka Klasična gimnazija koja je prije nekoliko godina proslavila 400 godina od osnutka. Naša škola, naš NKG, nema tako dugu povijest, no klasično je obrazovanje nedjeljivo povezano uz katolički odgoj i uz temelje katoličkog obrazovanja. Većinu klasičnih gimnazija, koje su u Hrvatskoj otvorile svoja vrata u posljednjih petnaestak godina, osnovale su biskupije ili redovnički redovi kao mjesta širenja obrazovanja i vjere, a biskupi su klasični program izabrali kao temeljni u tim školama. Danas možemo reći da u našoj domovini djeluje 14 klasičnih gimnazija od kojih najstarija ima 400 godina, a najmlađe, one u Virovitici i Požegi, još nisu navršile ni godinu dana. Nadamo se da će se taj trend nastaviti i dalje. Osim katoličkih, i tri građanske škole, jedna u Splitu, a dvije u Zagrebu, od kojih je jedna i privatna imaju taj najstariji obrazovni program. U Zagrebu možemo nabrojati i šest osnovnih škola koje još uvijek od petog do osmog razreda provode klasični program, a njihovi se učenici mogu upisati u sve tri zagrebačke klasične gimnazije i nastaviti učiti klasične jezike u programu nastavljača. Takav oblik klasičnog obrazovanja zapravo je najstariji jer nasljeduje staru osmogodišnju gimnaziju.
ImageMnogi će se danas upitati čemu u suvremenom svijetu zamarati mozak starinama, zašto učiti klasične jezike. Na ta se pitanja ne može odgovoriti u nekoliko rečenica kao što se u jednoj rečenici ne može reći što za mlada čovjeka danas znači biti klasičar. Pripremajući jedno predavanje pred nekoliko godina naišla sam na jedan citat, koji puno govori u malo riječi.
»Sve bih ih natjerao da nauče engleski, zatim bih pametnima kao posebnu čast dopustio da nauče latinski, a grčki kao posebnu nagradu«, riječi su Winstona Churchilla, jednog od najpoznatijih političara 20-og stoljeća.
Odgoj i obrazovanje nedjeljivi su u formiranju mlada čovjeka. Pri tome odgoj svaki od nas uglavnom dobiva kod kuće, a obrazovanje i odgoj moramo pružiti mi, profesori i učitelji. To obrazovanje svakako mora biti praktično, što učenici vrlo lako prihvaćaju, no mora biti i ljudsko. Često čujemo kako latinski i grčki nisu praktični, kako su nebitni i teški, no to je samo jedna od neistina, koja se provlači kroz one argumente »protiv«. Obrazovanje i odgoj bez doticaja s klasičnim jezicima i kulturom nije cjelovito u zapadnoj kulturi, a samo ono obrazovanje koje uključuje i praktično i humano može biti humanističko, cjelovito.
Nabrajati razloge zbog kojih je zahvalno naučiti klasične jezike nije lako, jer ima ih mnogo i nisu svi površinski lako razumljivi. Osim osnovnog vježbanja pamćenja, razvijanja logike i razumijevanja jezika i jezičnih zakonitosti, učenjem klasičnih jezika upoznajemo jednu kulturu, književnost i svijet, koji je izvorište za gotovo sva dostignuća današnjeg Zapada. Čitanjem klasika u originalu razvijaju se intelektualne vrline, koje ne bismo imali priliku razviti da nismo bili u prilici učiti te jezike.
Književnost, bila ona antička ili ne, pomaže u stvaranju životnih stavova i ciljeva, a ona antička ostavila je dubok trag u današnjem svijetu baš zato što je postavljala mnogobrojna pitanja i na njih nudila različite odgovore.
Klasični program u katoličkim školama odabran je zato što je jedan od ciljeva katoličkog obrazovanja i odgoja cjelovito obrazovanje, a ovaj nam program omogućava da povežemo kršćanstvo i znanost i tako još više doprinesemo razvoju osobnosti učenika na onom duhovnom, ali i praktičnom planu.
ImageUčenici koji na kraju svog školovanja uspiju dokučiti dublje značenje Sokratove znamenite tvrdnje: »Znam da ništa ne znam.« (Scio me nihil scire.) na dobru su putu da shvate kako kroz život ne treba prolaziti zatvorenih očiju, nego propitivati sve što nas okružuje i truditi se poboljšati svijet oko sebe.
Klasičari su u mnogim strukama postizali vrhunske rezultate, bez obzira na to kako su prolazili u školi, a mnogi su postali vrlo priznati i poznati ljudi. U mnogim su stvarima uvijek prvi pratili promjene i događanja u društvu, školstvu i znanosti.
Danas se druže kao školarci na raznim ljetnim, jesenskim i proljetnim školama u Zadru, Ninu, Bribiru, Starom Gradu na Hvaru, a u školi i kasnije na mnogim putovanjima na kojima obilaze arheološke lokalitete, na susretima klasičara iz raznih škola te na velikim putovanjima u Rim i Grčku, koja predstavljaju krunu klasičnog obrazovanja, jer ondje se na jednom mjestu odjednom mogu povezati književnost, jezik, kultura, povijest i znanost.
Nadajmo se da je većina onih koji se danas zovu klasičari dokučila u čemu je značenje »časti i nagrade« koje su im pružene klasičnim obrazovanjem.

U Zagrebu, svibanj 2008.
Zdravka Martinić-Jerčić, prof.

 
 
Joomla 1.5 Templates by Joomlashack